Pedaliranje s vjetrom u kosi ususret zelenoj livadi ili uz žuborenje potoka – ne zvuči vam li to kao istinsko zadovoljstvo? Osim trenutačne ugode, bicikliranje donosi i dugoročne zdravstvene blagodati, a pomaže i zaštiti okoliša od onećišćenja.
Koliko je bicikliranje dobro za naše zdravlje, osobito ako neko vrijeme nismo vježbali i nemamo kondicije? Kakvi su njegovi učinci u odnosu na druge oblike vježbanja?

Svi povoljni učinci

Zglobovi i mišići - Analiziramo li samo sagorijevanje kalorija, mogli bismo zaključiti da je biciklizam drugorazredna vježba, jer troši oko 400 do 600 kalorija po satu ovisno o intenzitetu, manje od trčanja ili plivanja u istom zadanom vremenu. Točno je da se trčanjem kalorije brže tope, jer ta aktivnost podrazumijeva pomicanje cijele tjelesne težine vlastitim snagama. No, upravo zbog toga velikom broju ljudi trčanje nije preporučljivo. Premještanje tjelesne mase izaziva stres koljenima i gležnjevima, a pritiskanje pedala za zglobove mnogo je nježnije. Istraživanja su utvrdila da pri vožnji bicikla sjedalo i guvernal nose 70 posto tjelesne težine, umjesto da sve to nose gležnjevi. A što je pojedinac krupniji, to će više štedjeti gležnjeve bicikliranjem u usporedbi s trčanjem. Posljedično, pri bicikliranju je manja vjerojatnost ozljeda, jer ne prisiljavamo zglobove da nose cijelu tjelesnu težinu.
Osim što štiti zglobove, osobito kukove, koljena i gležnjeve, okretanje pedala jača muskulaturu, ponajviše kvadricepse i mišiće stražnjice. Onaj tko boluje od diskus hernije ili akutnog išijasa morao bi ipak izbjeći bicikliranje dok se ne oslobodi pratećih tegoba.

Srčano-žilni sustav - Razumije se da svaki oblik vježbanja donosi koristi, ali bicikliranje to čini bolje od drugih. Biciklizam vrlo uspješno jača srčanožilni sustav i dovodi do smanjenja stope obolijevanja i smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Studije su pokazale da korištenje bicikla poboljšava srčanu funkciju i podiže otpornost i izdržljivost cijelog organizma. Ovaj sport ima povoljan učinak na krvotok, naročito u donjim udovima. Sprječava nastanak oteklina na nogama, jer zahvaljujući ritmičkom kretanju mišića stijenke vena postaju elastičnije. Nije slučajnost da se bicikl često koristi u kardiološkoj rehabilitaciji pacijenata koji su doživjeli infarkt ili su operirali srce.

Dišni sustav - Biciklizam je povoljan i za dišni sustav jer poboljšava kapacitet pluća i čini disanje učinkovitijim. Oboljeli od bronhitisa imaju koristi od okretanja pedala, samo se ne smiju izlagati hladnom i kišovitom vremenu. Oni koji pate od sezonskih alergija, primjerice na pelud, trebali bi izbjegavati vožnju predjelima u kojima se nalazi puno alergena.

Ritmičnost - Još jedna dobra strana bicikliranja je njegova ritmička priroda. Ritmičko okretanje pedala, kao i druge ritmičke aktivnosti, potiče lučenje serotonina, što ublažava napetost i izaziva osjećaj spokoja. Ustrajna i umjereno intenzivna vožnja oslobađa i endorfine, hormone ugode, koji izazivaju osjećaj općeg blagostanja i navode nas da ponovno sjednemo na bicikl i ponovno doživimo jednako iskustvo.

Ostalo - Uz to, istraživanja su pokazala da bicikliranje poboljšava san, topi tjelesne masnoće i smanjuje rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2.

Kad se zbroje svi povoljni učinci, ne iznenađuje podatak o većoj dugovječnosti biciklista. Istraživanje na više od 30.000 ljudi u Danskoj pokazalo je da ljudi koji biciklom idu na posao imaju nižu stopu smrtnosti od onih koji koriste motorna vozila. Preciznije, među onima koji ne putuju do posla ovim prijevoznim sredstvom stopa smrtnosti u petnaestogodišnjem razdoblju bila je 39 posto veća nego među biciklistima.